1) Otrovni plin
Dvoje ljudi je 2000. godine poginulo u neposrednoj blizini vulkana Kilaulea, najmlađeg i najaktivnijeg vulkana na havajskom otočju. Pluća su im bila otečena, a kožu im je 'pojela' klorovodična, odnosno solna kiselina.
Vulkani koji se čine sigurni jer lava iz njih polagano teče do mora prava su opasnost. Kada lava dođe do mora klorid u morskoj soli i vodik u vodi reagiraju i stvaraju solnu kiselinu. Vodena para sa sobom potom nosi oblak solne kiseline pa promjene smjera vjetra neoprezne promatrače mogu stajati života, piše portal io9.
2) Leteći šrapneli
Kada lava dođe u dodir s morem, brzo se hladi. Hlađenje steže lavu pa to uzrokuje pucanje i njezini komadi nerijetko lete uokolo. Ti komadi, zvani tefra, mogu biti iznenađujuće veliki i letjeti vrlo daleko.
3) Pad u uzavrelo more
Tamo gdje se lava ulijeva u more voda postaje prilično vruća jer je temperatura lave od 700 do 1.200 stupnjava Celzija. Hlađenjem lava poprima oblik krhotina i gruda koje se nagomilavaju duž obale. Preko njih teče nova lava, tvoreći naizgled čvrst gornji sloj. No, nije tako. Kada se uruši, onaj tko eventualno stoji na vrhu grude od lave past će u uzavrelo more.
4) Vožnja biciklom niz vulkan
Možda se čini kao zabavna ideja, no to je jako opasno. Turisti koji su to učinili, među kojima i nekoliko iskusnih biciklista, većinom su se porazbijali po stijenama ili pak, uletjeli na neku prometnicu i tako ugrozili i druge. Nakon više nesreća i nekoliko smrtnih slučajeva, u Nacionalnom parku Haleakala na Havajima zbog toga su prije nekoliko godina zabranili komercijalne biciklističke ture.
5) Može vam eksplodirati glava
Što se nalazi unutar vaše lubanje? Mozak. Čega je mozak pun? Vode. Što se događa s vodom ako je odjednom pregrijete? Pretvara se u paru. Što se događa s volumenom vode kada se pretvori u paru? Širi se. Rapidno i vrlo nasilno. Piroklastični tok, bujica pare i čestica, može doseći temperaturu višu od 1.000 stupnjeva Celzija. Upravo to se dogodilo stanovnicima talijanskog grada Ercolana 79. godine nakon erupcije Vezuva.
6) Uzavreli valovi
Pod brojem 3) smo pisali o padu u uzavrelo more. U biti uopće ne morate stajati na grudama lave da biste poginuli. Dovoljno je da ste u blizini i da vas zapljusne val uzavrele vode.
7) Vulkanski smog
Svi štetni plinovi i čestice koje vulkan izbaci u zrak kada se pomiješaju tvore vulkaski smog (vog). On vas ne ubije odmah, no udisanje tih čestica i sumpornih plinova dugoročno mogu uzrokovati probleme s plućima. Još gore, te čestice u zraku pojačavaju i druga zagađenja, uključujući i kisele kiše, koje dodatno pogoršavaju respiratorne probleme.
8) Pad u cijev lave
Vulkani lavu 'šalju' u more kroz cijevi lave. Površinski sloj se ohladi i stvrdne, a lava teče ispod njega. Površina cijevi može biti tanka i nestabilna. Ono što izgleda kao sigurno mjesto za hodanje u trenutku može puknuti i stvoriti ono što je poznato pod nazivom svjetlarnik. Pad u lavu ne bi bio dobar potez, a valja biti oprezan i kada je cijev u mirovanju. Jedna žena je slomila obje noge kada je upala u cijev lave u Nacionalnom parku Kilauea.
9) Gušenje
Jedan od najsuptilnijih načina na koji vas vulkan može ubiti je i najrazorniji. Pod određenim uvjetima vulkanska aktivnost na dnu dubokog jezera može 'napuniti' jezero velikom količinom CO2. Hladna jezera nerijetko imaju stratifikacije temperaturnih slojeva. Podrhtavanje ili neki drugi faktori mogu uzrokovati da se jezero 'preokrene' što uzrokuje vrlo brzo oslobađanje CO2. Svatko tko se nađe u tom oblaku neće imati kisika. Upravo se to dogodilo 1986. godine na jezeru Nyos u Kamerunu. Ispušten je kubični kilometar CO2 i u obližnjem selu je umrlo 1.700 ljudi.
10) Leteći komadi tefre
Ukoliko se neki slučajem nađete u blizini vulkana koji na vašu nesreću u tom trenu počne eruptirati i uspijete izbjeći rijeke kipuće lave, to ne znači da ste se spasili. Možda uspijete izbjeći i pad u uzavrele valove ili u cijevi vulkana, no to ne znači da ćete se spasiti od navale pare koja velikom brzinom sa sobom nosi i komadiće tefre koji vas vrlo lako mogu ubiti.
Objavi komentar Blogger Facebook