Burek je možda najpoznatija vrsta brze hrane na Balkanu. U ostatku svijeta, osim u Turskoj, nije previše poznat. Promijeniti to stanje životni je san Hame Medunjanina, koji je u osvajanje svijeta burekom krenuo iz Njujorka.
"Pred burekom je budućnost", kaže Medunjanin, rodom iz Plava u Crnoj Gori, dok u malom vrtu svog restorana "Djerdan" u srcu multietničke četvrti Kvins uživa u toplim njujorškim danima i, naravno, svom bureku. Sa druge strane Ist Rivera polako se pale svjetla na neboderima Menhetna koja označavaju početak onog drugog, uzbudljivijeg dijela dana u gradu, koji nikad ne spava.
Medunjanin uživa u smiraju dana, djeluje opušteno i zadovoljno rezimira još jedan uspješan poslovni dan. Ali, kada tema padne na burek glas mu se uozbilji. Jer, za njega burek nije samo, u međuvremenu izvrsno uhodan, porodični projekt nego i vizija.
"Mislim da burek ima budućnost u Americi i ne samo u Americi", kaže on.
Iako diplomirani pravnik, još do prije dvadesetak godina kao radnik jedne višegradske firme nije ni sanjao da će uploviti u buregdžijske vode. Rat na Balkanu je Medunjaninu, kao i milionima drugih u tom dijelu Evrope, zauvijek promijenio život.
Burek u njegovu porodicu nije "pao s neba". Hamin otac Muhamed je nakon izučenog zanata i godina provedenih u Turskoj 1936. u Peći na Kosovu otvorio prvu buregdžinicu.
Restoran "Djerdan" otvorio u srcu multietničke četvrti Kvins, gdje među 150 nacija ima i dosta ljudi iz bivših jugoslovenskih republika
"Sve ovo ima svoje korijene, a taj korijen je iz davne 1936. godine. Moj otac je započeo poslastičarski i pekarski zanat u Peći na Kosovu da bi ga završio u Izmiru u Turskoj. Vratio se 1936. u Peć, otvorio restoran i dao mu ime 'Djerdan'", pojašnjava on.
Medunjanima je takoreći burek u krvi, trebalo je samo da ga nova životna situacija izvuče u prvi plan. A nova životna situacija se dogodila u devedesetim godinama prošlog vijeka, kada je sa suprugom Esmom i kćerkom Selmom napustio BiH.
Medunjanin je u Njujorku prvo vodio jednu malu trgovinu te vozio taksi. Međutim, 1997. se rodila sudbonosna ideja, koja je od pravnika načinila privatnika i to ni manje ni više nego njujorškog kralja bureka.
Ideja da prvi restoran otvori upravo u Kvinsu, radničkoj četvrti koja se diči činjenicom da u njoj žive pripadnici više od 150 nacija, nije pala slučajno. Među tih 150 nacija ima i dosta ljudi iz bivših jugoslovenskih republika, koji su patili za ukusima rodnog kraja.
"Moja ideja je bila da to ipak stacioniram tamo gdje ima našeg naroda, da imam mušterija koje znaju šta je burek. Sve je postalo veće nakon što sam otvorio prvi restoran u srcu Menhetna", zaključuje Medunjanin.
Filozofija "Djerdana" je pomalo slična filozofiji svih lanaca brze hrane, a to je da mušterija u svakom restoranu očekuje isti poznati okus i kvaliteta. "McDonalds" je na toj filozofiji osvojio svijet, a slična sudbina možda se smiješi "Djerdanu".
Hvalospjevi "New York Timesa"
Posao u restoranu u središtu poslovnog centra svijeta je ispočetka uglavnom bio poznat gurmanskim "insajderima", koji su priču o restoranu u središtu Menhetna, gdje se dobro jede za malo novca, htjeli zadržati za sebe. Tada se u priču umiješao ugledni "New York Times".
"Prvi komentar iz 'New York Timesa' bio je od poznatog kritičara Kuzmanova. Ja ga nisam poznavao, on je dolazio nekoliko dana i probao je sve - od sarme do bureka i na kraju napisao jako lijepu kritiku. I nakon toga je nastao pravi bum. Ja sam se sljedećeg dana zatekao i nisam vjerovao kad sam vidio koliko je ljudi odjednom došlo u restoran", prisjeća se Medunjanin.
Nakon toga su uslijedili hvalospjevi gastronomskih kritičara uglednih medija poput „Village Voice“ i „Wall Street Journal“. Od ove godine „Đerdan“ se nalazi i na listi posebnih preporuka planetarno poznatog vodiča. Svim kritičarima zajednička je jedna ocjena: da se u „Đerdanu“ jede dobro, izvorno i jeftino. Iako se hvale Amerikancima malo manje poznata jela poput sarme, ipak je najveći hit burek, odnosno sve vrste pita.
Danas je „Đerdan“ iz malog restorana u multietničkoj četvrti narastao u pravi brend. Osim lanca od šest lokala (najnoviji je u pomodnoj četvrti Lower East Side) i centralne pekare u Brooklynu, „Đerdan“ je i naziv čitave palete polugotovih proizvoda poput smrznutog bureka i raznih pita. Ti proizvodi se već nalaze u ponudi trgovina s evropskim specijalitetima.
„Organski burek“
Jedan gastronomski kritičar Hami Medunjaninu je jednom rekao da bi, da je sa svojim „burekom“ u New York došao prije 30 godina, danas Amerika jela ne pizzu nego burek. Hami ta rečenica od tada ne izlazi iz glave. Da bi se približio planetarno popularnoj pici, on stalno pronalazi nove načine kako da još uvijek egzotični burek približi još širim masama.
Čarobna riječ koja ovih dana krasi izloge mnogih mjesta gdje stanovnici New Yorka odlaze kako bi nešto pojeli jeste „organic“ iliti zdrava hrana. Bezmesna verzija, zeljanica, odnosno pita sa sirom i špinatom već ima svoju publiku. Ali ideja je još uvijek mnogo.
„Meni na pamet padaju bureci s različitim vrstama povrća. Da to budu neke tzv. zdrave verzije bureka npr. ne samo od bijelog brašna nego i od zdravijeg ječmenog brašna“, kaže Hamo.
Filozofija „Đerdana“ pomalo je slična filozofiji svih lanaca brze hrane, a to je da mušterija u svakom restoranu očekuje isti poznati ukus i kvalitet. McDonalds je na toj filozofiji osvojio svet. Možda to jednog dana uspe i Hami i njegovom „Đerdanu“.
Objavi komentar Blogger Facebook