Jesu li doista plavuše 'sporije'

Zašto je ta nježna svijetla boja kose došla na tako loš glas? Tko je tome kriv? I kako se protiv toga bore one koje su plave?



Mit o plavušama jedan je od najstarijih stereotipa na svijetu.
Kada vidimo plavušu stereoptiop se upali kao lampica u glavi i nesvjesno se ponašamo drukčije.

'Često se dogodi da kada nešto kažem ljudi me ne shvate od prve ozbiljno', kaže glumica Leonora Surian.

Jedna od teorija zašto je tome tako seže još u staru Grčku. Naime Grci su bojili kosu ne bi li bili sličniji svojim susjedima sa sjevera. Kemikalije koje su koristili bile su toliko snažne da su nepogodno djelovale na njihove moždane stanice.
Kako ćemo ih procijeniti na prvu, otkrio je naš test- istoj djevojci promijenili smo boju kose.

Upitali smo prolaznike da nam procijene od 0 do 5 koliko im djeluje simpatično, atraktivno, inteligentno, pošteno i društveno kako bismo zamaskirali informaciju koju želimo dobiti.

Ova istraživanja psiholozi provode na velikom boju ljudi, a naš rezultat na 10 muškaraca samo je dokaz koliko je stereotip jak. Za plavušu ukupna procjena inteligencije iznosila je 13 bodova, a za brinetu 18.

'Takvim će stereotipnim procjenama biti puno skloniji muškarci nego žene', kaže psihologinja Ajana Löw.

Jer se i sam stereotip o manje inteligentnim plavušama veže za žene. A dojam koji žene ostavljaju na muškarce čine ih najpogodnijim kandidatima za ispitivanje. Suzi je promijenila boju kose prije tri mjeseca i tek sad je postala svjesna da se ljudi, posebice muškarci, zaista drugačije odnose prema plavušama.

'Definitvno sam primjetila da mi puno više ljudi prilazi, brže te primjete, više glava se okrene kad uđeš negdje', kaže Suzi Arslani koja je postala plavuša tek prije 3 mjeseca.
Znanost se bavila istraživanjem tog stereotipa i zaključak je uvijek bio isti- nema povezanosti između boje kose i inteligencije.

Jedno američko istraživanje utvdilo je da će ljudi, ako im pitanja iz kviza postavljaju plavuše, imati znatno lošije rezultate od onih kojima pitanja postavljaju brinete. Stoga smo napravili dvoboj - sestre Špoljar i sestre Zubak protiv predrasuda.

Odabrali smo tri pitanja iz općeg znanja: u kojoj se županiji nalazi plaža Zrće, koji je slavni nepokretni fizičar gostovao u Zvjezdanim stazama glumeći sam sebe, i koliko je osoba bilo na Leonardovoj posljednjoj večeri? Prve su krenule sestre Šopljar. Ista ta tri pitanja pitale su brinete.

Deset muškaraca ispitivale su plavuše, isto toliko muškaraca ispitivale su brinete. Na pitanja plavuša dobili smo tek 5 točnih odgovora, a na pitanja brineta nevjerojatnih 16. I to ne znači da poglupimo u društvu plavuša, već se zbog stereotipa podsvjesno ne trudimo dovoljno.

Francuskinja Rosalie Duthé bila je plava kurtizana koja je imala duge pauze prije nego što bi progovorila, zbog toga je smatrana glupom, poslije je pretvorena u likove u mnogim književnim djelima i filmovima.

Sve plavuše koje su sudjelovale u ovom prilogu uspješne su žene, Suzi je novinarka, Leonora glumica i nagrađivana inovatorica, a Petra i Maja su također nagrađivane dizajnerice. Nismo ni svjesni koliko su stereotipi moćni, istraživanja to pokazuju. I ne samo da djeluju na druge, već i na same plavuše. Jedno istraživanje je pokazalo da ukoliko plavuše pročitaju viceve o plavušama prije rješavanja matematičkih zadataka, rezultati će biti lošiji.

Prirodne plavuše zapravo su unikat, jer po predviđanjima antropologa nestat će za 200 godina. Zdravom logikom zaključujemo da boja kose i inteligencija ne mogu biti povezani, a protiv stereotipa se možemo boriti samo ako ga osvjestimo.

Svu pogledajte u prilogu!


Jesu li doista plavuše 'sporije' by dzuturum