Neka su praznovjerja toliko duboko utkana u kolektivnu svijest modernih zapadnih društava da mnogi, od običnog puka do znanstvenika, u većoj ili manjoj mjeri vjeruju u neka od njih. Ipak, malo tko zna da se velika većina tih vjerovanja ipak može povijesno i kulturološki objasniti te da u njima nema ničeg misterioznog. Donosimo vam kratka objašnjenja najpoznatijih praznovjerja.
Otvaranje kišobrana u zatvorenom prostoru
Iako neki povjesničari smatraju kako korijeni ovog vjerovanja sežu još u doba drevnog Egipta, praznovjerja koja su bila vezana uz suncobrane kojima su se faraoni štitili od sunca bila su znatno drugačija i vrlo vjerojatno nepovezana s praznovjerjem oko kišobrana. Većina stručnjaka smatra kako ovo vjerovanje potječe iz doba viktorijanske Engleske 18. stoljeća.
Naime, u to su doba kišobrani po prvi puta ušli u modu i počinjali biti normalan prizor za vrijeme kišnih dana. S druge strane, kišobrani 18. stoljeća bili su znatno nezgrapniji od onih današnjih, stoga je bilo sasvim moguće nekoga ozlijediti prilikom otvaranja u zatvorenom prostoru, posebice djecu. Budući da nije postojala zakonska ili druga norma kojom bi se tako nešto spriječilo, s vremenom se stvorilo praznovjerje da otvaranje kišobrana u kući nosi nesreću.
Razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće
U doba antičke Grčke odlaženje tzv. mudracima ogledala, ljudima koji su proricali budućnost na temelju nečijeg odraza u vodi, bilo je vrlo česta praksa. Kako piše povjesničar Milton Goldsmith u jednoj od svojih knjiga, ovo se gatanje izvodilo tako da bi se staklo uronilo u vodu, nakon čega bi se bolesnoj osobi reklo da pogleda u staklo. Ukoliko bi njezin odraz bio iskrivljen, to je bio jasan znak da će umrijeti. S druge strane, ukoliko je odraz bio pravilan, to je značilo život.
U prvom su stoljeću nakon Krista Rimljani cijeloj priči dodali još jednu dimenziju. Naime, u to se doba smatralo kako se ljudsko zdravlje mijenja u pravilnim sedmogodišnjim ciklusima. Iskrivljena slika kao rezultat razbijenog ogledala zbog toga se smatrala znakom da osobi predstoji sedam godina bolesti i nesreće.
Kucanje o drvo
Iako povjesničari tvrde kako je kucanje o drvo najraširenije praznovjerje u zemljama zapadnog svijeta, još uvijek se ne može točno utvrditi njegovo porijeklo. Jedni smatraju kako korijene vuče iz drevnog religijskog rituala gdje osoba dira raspelo dok govori zavjet, dok drugi misle kako dolazi iz predkršćanskih vremena u Europi, kad su seljaci glasno kucali o drvo kako bi prestrašili zle duhove.
Crna mačka koja nam presiječe put
Crne su mačke vrlo snažan i važan znak u brojnim ljudskim kulturama diljem planete, iako ih ne doživljavaju svugdje jednako.
Primjerice, drevni su Egipćani obožavali sve mačke, među njima i one crne te je upravo iz te zemlje poteklo vjerovanje da je crna mačka koja nam sječe put znak dobre sreće. Njihova se dobra reputacija nastavila i mnogo kasnije, u Engleskoj kasnog 17. stoljeća. Kralj Charles I. imao je jednu crnu mačku kao ljubimca, a nakon što je uginula neutješno je naricao kako je to kraj njegovoj dobroj sreći u životu. Zanimljivo, već je sljedeći dan uhićen i optužen za veleizdaju.
S druge strane, ljudi srednjovjekovne Europe smatrali su mačke vražjim bićima i prerušenim vješticama, a mačka koja vam presiječe put bila je siguran znak da vas promatra sam vrag.
Nesretni broj 13
Strah od broja 13 zove se triskaidekafobija i svoje porijeklo vuče iz staronordijske mitologije. U jednoj od najpoznatijih priča narodne predaje, 12 bogova bilo je pozvano na ručak u Valhallu, u veličanstvenu salu u Asgardu, gradu bogova. Loki, bog razdora i zla, naljutio se zbog toga što nije pozvan, ali je odlučio ipak doći i svima pokvariti zabavu, čime se broj bogova popeo na 13. Ostali su bogovi pokušali izbaciti Lokija van, zbog čega je nastao žestoki sukob u kojem je poginuo Balder, najomiljeniji bog među njima.
S vremenom se nesklonost stanovnika skandinavskih zemalja prema broju 13 proširila po cijeloj Europi, a cijeli je mit "pojačala" i biblijska priča o Posljednjoj večeri, nakon koje Juda, 13. gost za stolom, izdaje Isusa. Zanimljivo, mnogi su i danas skloni izbjegavati ovaj broj (neki neboderi u New Yorku nemaju 13. kat), ali nitko nije uspio dokazati da broj 13 statistički znatnije odskače od bilo kojeg drugog broja.
Objavi komentar Blogger Facebook