Finska ima sve - snježne zime, ugodna topla ljeta i šareno proljeće i jesen. Laponija je regija sa zajamčenim snijegom više nego bilo koje drugo mjesto u Europi. Ne samo klimu nego i Fince smatraju hladnima - malo mirnima i rezerviranima. Ali oni su zapravo topli, prijateljski raspoloženi, gostoljubivi i osobito pošteni ljudi.
Oko dvije trećine Finske pokriveno je šumama i oko desetina vodom. Dijeleći granicu s Rusijom na istoku, na sjeveru s Norveškom, i Švedskom na zapadu, to je zemlja nebrojenih blještavih jezera i otoka i nevjerojatno privlačnih ljudi.
Nudi ponoćno sunce ljeti i polarnu svjetlost zimi. Dom je Djeda Mraza, koji boravi u podnožju mitske planine Korvatunturi, a poduzetni Laponci napravili su vrlo dobar publicitet vezano za Djeda Mraza. To je jedno od tehnološki najnaprednijih mjesta na planeti.
Ova iznimno rijetko naseljena zemlja dom je gustim šumama i tisućama bistrih, pjenušavih jezera. Mnoga od njih mogu se pohvaliti mirnim i spokojnim otocima, popularnim utočištima za turiste i stanovnike grada podjednako.
Svaka regija Finske ima svoja obilježja, od divljine Laplanda do čarobnih jezera na istoku i arhipelaga na jugo-zapadu.
Finci vole svoje sportove na otvorenom i svake zime, krajolik pruža zapanjujuću podlogu za sve vrste zimskih sportova i aktivnosti. No, zemlja je nedvojbeno najpoznatija po ljubavi saune, koja je za Fince i vrlo smisleni socijalni ritual osim što služi za zdravlje i fitness. Tijekom cijele godine, mnogi Finci odlaze u saune na otvorenom sa svojim bičevima od breze i bocama rakije. A kad se dođe do pogodne temperature za znojenje, tu je uvijek osvježavajuće jezero u blizini u kojem se ohlade.
Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. Finci nazivaju ovaj kraj "Suomi" - zemlja jezera. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske depresije. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne četinarske šume. Najveće jezero je Sajma, s cjelokupnim sustavom jezera pod imenom Velika Sajma, površine od 4.400 km2. Sva jezera su tektonski predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. Najveća dubina Sajme je 82 m. Zapadno od Sajme je jezero Pajane površine 1.065 m2, maksimalne dubine 93 m. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana riječnim tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. Oulu, Komo imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio, Tampere i Lahti. Kuopio je izraziti centar drvne industrije i središte cijele regije i Finske.
U sferi utjecaja grada je rudarski revir Finske gdje se proizvodi bakar, olovo, cink, azbest i kvarc. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj tekstilnoj, metalnoj i papirnoj industriji. On nosi epitet finski Manchester. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju sudionici zimskih sportova. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina tisuća novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije Drugog svjetskog rata) tadašnjem SSSR-u.
Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na Baltičko more (Botnički i Finski zaljev). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Finsko primorje, iako jedinstvena regija, može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaljeva.
Botničko primorje je pojas Finske uz istoimeni zaliv dug oko 700 km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od Švedske granice na sjeveru do grada Vasa na jugu primorje je pod šumom. Značajnije naselje je grad Oulu, na ušću istoimene rijeke, koja je dio otoka istoimenog jezera. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad Kemi na istoimenoj rijeci Kemi, s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije točke Botničkog primorja su gradovi Vasa i Pori.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Objavi komentar Blogger Facebook