Miran grad, u kojem se možete opustiti (i osjećati mlađim zbog brojnih studenata :), jedan je od najvažnijih gradova u švedskoj povijesti.
Od 3. do 13. stoljeća ovo je bilo središte ekonomskog, religijskog i političkog života. Što više, tu su stolovali i švedski kraljevi po čemu je Uppsala tada bila poznata u sjevernom dijelu Europe. Od svega su danas ostala samo tri velika i nekoliko malih brežuljaka. Par metara visoki brežuljci u sebi kriju kraljeve grobnice, te su nazvani Kraljevi brežuljci. No, tri Kraljeva brežuljka su i najstariji simboli Švedske, koji svjedoče o stvaranju moderne države čiji je važni čimbenik bio i grad Uppsala.
Do prije pedesetak godina po brežuljcima se moglo i hodati, a lokalni stanovnici su se čak skijali po njima! Danas su oni zaštićeni, kako i priliči jednom od najstarijih državnih simbola, oko njih je postavljena ograda te informativni natpisi na engleskom jeziku, a nedaleko se nalazi i očuvana crkvica.
Naime, u 11. stoljeću Švedska je preobraćena na kršćanstvo, kao jedna od posljednjih europskih država. U jednom od najvažnijih gradova toga doba Uppsali, sagrađena je velika kršćanska crkva, i to na temeljima hrama u kojem su Vikinzi štovali poganske bogove. Nažalost, već stotinjak godina kasnije, crkva je izgorjela. Ostao je samo središnji dio koji je kasnije preuređen u manju crkvicu. I danas se ta crkvica može vidjeti na lokalitetu Stare Uppsale.
Sl 1. Dvorac
Kako nesreća nikad ne dolazi sama, grad je pogodila još jedna tragedija. Rijeka Fyris, zbog koje je grad bio jako trgovačko središte, počela se pretvarati u mulj, i brodovi nisu mogli do Uppsale. Na tome je profitirao susjedni grad, nizvodno smješteni Istočni Aros, do kojeg su brodovi mogli doploviti i učinili ga novim centrom trgovine.
Sl. 2. Rijeka Fyria
Kada je došlo vrijeme za izgradnju nove katedrale, odlučeno je da se izgradi u Istočnom Arosu. Papa za to nije htio ni čuti, jer je do sada od Uppsale stvorio poznato središte kršćanstva. Tako je napravljen kompromis – jednostavno su zamijenjena imena – Istočni Aros postao je Uppsala, a dotadašnja Uppsala promijenila je ime u Stara Uppsala.
Izgradnja gotičke katedrale trajala je 170 godina - od 1260. do 1435. godine. U nadolazećim godinama nekoliko puta je stradala u požarima, a najviše 1702. godine kada je veliki požar poharao grad. Tako je mnogo puta obnavljana, tijekom čega su dodavani i novi arhitektonski stilovi. Prije trideset i pet godina posljednji je put potpuno renovirana, od kada punim sjajem sjaji jedna od najstarijih crkvi u Švedskoj.
Sl. 3. i 4. KatedralaNjena se dva tornja, visoka 119 metara, vide iz svakog kuta u gradu. Krasi je pet zvona, od kojih je Storan sa 6200 kg težine, i najveće crkveno zvono u Švedskoj. No, tek približivši se blizu nje, otkriva se sva ljepota ove velebne građevine. Duga je isto koliko i visoka, tj. 119 metara, dok svu gracioznost katedrale upotpunjuje crvena boja (mi bi rekli 'fasadne') cigle od koje je sagrađena.
Unutrašnjost je još ljepša. Lukovi koji se na vrhu spajaju i tvore svod visok kao osmerokatnica. Maštovito oslikani zidovi dočaravaju život iz prošlosti kršćanstva. Katedrala se može pohvaliti i s najvećom propovjedaonicom, te najvećim crkvenim prozorom u Švedskoj. Prozor prikazuje Isusa Krista i prostire se na 119 m2. Od srednjeg vijeka pa do 18. stoljeća ovdje je služena ceremonija u kojoj su krunjeni švedski kraljevi i kraljice.
U katedrali se osim groba Gustava Vase, švedskog kralja i osnivača moderne Švedske, nalazi desetak drugih grobova švedskih kraljeva, biskupa i istaknutih osoba. Središnje mjesto zauzima pozlaćeni grob svetog Erika, omiljenog švedskog kralja iz 12. stoljeća, kasnije proglašenog svecem, a čije katedrala nosi ime. Može se posjetiti i jedan od tornjeva koji krije muzej blaga. Zanimljivu kolekciju srednjovjekovnog tekstila od kojih su najstariji primjerci iz 13. stoljeća.
Drugi simbol grada smjestio se točno nasuprot katedrale. Zgrada sveučilišta ili Gustavianum, predstavlja najstarije sveučilište u Skandinaviji! Sveučilište Uppsala osnovano je daleke 1477. godine.
Sl. 5. Sveučilište
Danas obrazuje četrdeset tisuća studenata godišnje (od čega su polovica redovni studenti). Sveučilište je orijentirano na tri osnovne grane: umjetnost i društvene znanosti, medicinu i farmaciju, te znanost i tehnologije. Dalje se dijeli na devet fakulteta: teologiju, pravo, umjetnost, jezike, društvene znanosti, edukacijske znanosti, medicinu, farmaciju, znanosti i tehnologije. Broji šest tisuća zaposlenih, od čega četiri tisuće predavača i istraživača, koji godišnje izdaju 5000 znanstvenih publikacija. Od 500 stalno zaposlenih profesora, 20% su žene. Godišnje nudi 50 programa dodiplomskog studija, 45 postdiplomskog te oko 2000 raznih tečajeva i usavršavanja. Godišnji promet sveučilišta iznosi oko 3 milijarde kuna, od čega skoro 70% odlazi na postdiplomsko obrazovanje i istraživanja.
Sl. 6. Sveučilište
Na stranu sa lijepim brojkama, treba vidjeti u kakvim uvjetima žive i rade studenti. Prošli smo medicinskim fakultetom, čiji kompleks od dvadesetak zgrada izgleda zapanjujuće. Svi medicinski odjeli na jednome mjestu, istraživački centri, sveučilišna bolnica, hotel za pacijente i rodbinu, čak i medicinski helikopter. Sve što je vezano uz medicinu može se ovdje naći, i za studente i pacijente.
Nekoliko stotina metara dalje, nalazi se centar za informacijsku tehnologiju. Zanimljivo, zgrade stare vojarne sada su dom računala i moderne tehnologije. Naravno, zgrade su stare samo po godinama, danas su potpuno renovirane. Na nekadašnjem vojnom poligonu iznikla su dva moderna laboratorija. Angstrom laboratorij služi za istraživanja na području fizike, kemije, matematike, i srodnih znanosti. Drugi je centar za biomedicinska istraživanja, jedan od najvećih u europi, gdje se vrše istraživanja na području kemije, medicine, farmacije.
Da ne nabrajamo dalje, sveučilište i u drugim dijelovima grada ima bogato opremljene kampuse i istraživačke centre. Treba izdvojiti već spomenuti Gustavianum. Najstarija sačuvana zgrada sveučilišta od 1620. godine pa do prije desetak godina još se koristila za potrebe obrazovanja studenata. Danas se sveučilište rasprostranilo po cijelome gradu, a Gustavianum služi kao bogato opremljeni muzej s vrijednim izlošcima. Oko zgrade se mogu vidjeti kamene rune koje datiraju iz 12. stoljeća.
Sl. 7. Sveučilišna knjižnica
Zanimljivo je spomenuti i mjesto gdje studenti najviše borave (ili bi tako trebalo biti :) . Sveučilišna knjižnica, ili kako je ovdje zovu Carolina Rediviva broji 5 milijuna primjeraka knjiga na 133 kilometra polica, 13 tisuća elektronskih časopisa, 3,5 kilometra rukopisa. Najvrjedniji predmet je Srebrna Biblija, primjerak iz 6. stoljeća pisan na gotičkom jeziku srebrnom tintom.
Što studenti rade u slobodno vrijeme, kada ne uče? Još od 17. stoljeća za to se brinu udruge studenata, ili kako ih oni zovu nacije. Udruge su podijeljene prema regijama odakle studenti dolaze. Tako postoji Stockholm nacija, Uppsala nacija, Norrland nacija, sveukupno 13 nacija, koje broje od 700 do 6700 članova. Svaka nacija je zasebna studentska udruga s upravljačkim tijelom i financijskim resursima. U vlasništvu ima veliku kuću gdje se nalazi sjedište, restoran, disko bar i sl. Broj članova, veličina kuće te kako je dobra ekonomija u regiji iz koje dolazi nacija, jako utječe na intenzitet i vrste aktivnosti koje nudi svojim studentima. Veće nacije imaju više zaposlenih, i kvalitetnije aktivnosti od manjih nacija, čije regije obično imaju slabiju ekonomiju. Ovisno o broju članova i vrstama aktivnosti, svaka nacija ima od 50 do 100 zaposlenih. Oni su zaduženi za planiranje i organizaciju aktivnosti za svoje članove, a između ostaloga pomažu studentima pronaći smještaj za vrijeme studiranja. Od aktivnosti nudi se veliki broj sportova, muzičkih i kazališnih aktivnosti, disko partyja, balova, tematskih i posebnih večera. Svaki student po pravilima sveučilišta mora biti učlanjen u jednu od nacija (naravno u onu iz koje regije dolazi). Vrlo mali broj studenata ne želi biti član ni jedne nacije. Kako bi se i njima izašlo u susret, a da se ne krše pravila, za njih postoji Skanela nacija. Fiktivna udruga studenata koja postoji samo na papiru, i jedina im je aktivnost učlanjivanje studenata.
Sl. 8. Studentski domovi
Kroz razne aktivnosti sveučilište je nosilac kulturnog života grada, i za studente i za sve građane. Dok studentska atmosfera na ulicama grada pruža opuštenost i podsjeća kako je najljepše đačko doba.
Kao i u većini europskih gradova, i ovdje se život odvija uz rijeku. Široka svega desetak metara, rijeka Fyria žila je kucavica ovoga grada.
Sl. 9. Mlin
Promatrajući je s jednog od brojnih mostova, dobijete dojam da ste u srcu prašume. S obje strane obale, krošnje drveća nadvijaju se nad rijekom, praveći impresivni zeleni tunel. Mladi sjede na obalama rijeke, promatrajući kako mirno klizi pored njih. Svojim opuštajućim djelovanjem, rijeka privlači brojne građane, koji lagano šeću njenim obalama da razbistre misli, smisle nove ideje ili se samo opuste i uživaju u životu. Na terasama kafića, uz žubor vode, ispija se jutarnja kava ili popodnevno piće. Duž obala rijeke su brojni restorani, hoteli, butici i razne druge trgovine koje mame kupce. Da li zbog komercijalnih sadržaja, ili ljepote same rijeke, cijelo ovo područje ima veliku koncentraciju ljudi.
Kao i brojnih biciklista. Što zbog studenata kojima je to najjeftiniji način prijevoza, a i zdravijeg načina života građana, Uppsala danas vrvi biciklima, i dobila je naziv "grad bicikala". Grad je ispresijecan biciklističkim stazama, parkiralištima za bicikle.
Sl. 10. Uppsala - grad bicikala
Na rijeci se nalazi i otočić na kojem je nekada bio mlin. Danas je on pretvoren u muzej regije Uppland, no ispod njega još uvijek prolazi voda, kao uspomena na neka prošla vremena.
U prošlim vremenima rijeka nije spajala, nego dijelila grad. Sa zapadne strane su bili biskupi i akademici, a na istočnoj strani obrtnici i trgovci. Ne znam koliko je opstalo obrtnika, ali istočni dio rijeke, tj. centar grada i danas vrvi trgovinama. Zahvaljujući tome, ovuda svakodnevno prolaze tisuće građana i studenata. Jedni žure za poslom, drugi opušteno šeću gledajući izloge, treći sjede u kafiću i promatraju četvrte... Centar grada nije rezerviran samo za trgovine i druge komercijalne sadržaje, nego i za poslovne i stambene zgrade.
Kako je sve počelo? Početkom 17. stoljeća Uppsala je izgledala kao većina švedskih gradova, sa uskim ulicama koje su vodile u svim smjerovima, bez ikakvoga plana. No kako je grad bio politički i sveučilišni važan, morao je tako i izgledati. Stoga je sredinom stoljeća donesen novi prostorni plan centra grada.
U sredini je izgrađen Glavni trg, kvadratnog oblika, no ipak malo neobičan. Od sredine trga na četiri strane vode ulice, dok su uglovi trga zatvoreni zgradama. I kao takav, skoro je jedinstven u Švedskoj. Skoro, jer osim u Uppsali ovakav trg postoji u samo još jednom gradu.
Na te četiri glavne ulice, paralelno i okomito nadovezuju se druge ulice, čineći u centru grada slikovitu mrežu ulica. Nažalost, već 1702. godine grad je teško stradao u požaru. No, zgrade su obnovljene, sagrađene su nove, od kojih se neke mogu vidjeti i danas. Druge su u međuvremenu opet srušene, na njihovom mjestu su izgrađene nove, koje su mijenjale vizuru grada. Danas je centar grada pun različitih arhitektonskih stilova.
Sl. 11. Nova koncertna dvorana
U novijoj povijesti, 1960-ih godina dogodio se najgori primjer "preuređenja" grada. Prekrasne zgrade stare sto, dvjesto godina nemilosrdno su rušene, da bi na njihovom mjestu izrasle ružne betonske zgrade sa bezličnim pročeljima. U jeku ekonomskog rasta, tada je to izgledalo modernistički, a danas za to postoji i naziv, "brutalizam". Besmisleni kontrast - na samom glavnom trgu, odmah pored ljepotice stare sto i više godina, stoji velika kockasta zgrada sa umjetnim rešetkastim pročeljem. Brojni su primjeri ovakvih ružnih zgrada u centru grada. Najviše je stradala pješačka zona, dugačka ulica koja se proteže duž cijelog centra te prolazi i kroz glavni trg. Zamijenivši stara arhitektonska remek djela, ovdje su jedna pored druge, redom niknule kockaste betonske zgrade, za potrebe trgovina i manjih shopping centara. Danas je ova ulica ožiljak na licu prekrasnog grada Uppsale.
Iako bezbroj puta kritiziran od strane građana, tek sada se shvaća promašaj ovakve gradnje. Greška se nekoliko puta pokušala ispraviti, ali se više ništa ne može učiniti. Malo je poznato da je Uppsalom vozio tramvaj. Od početka dvadesetog stoljeća, sljedećih dvadesetak godina rastao je broj tramvajskih linija. Godine 1945. veliki broj vagona stradao je u požaru pa je zbog toga, ali i pošto se promet u gradu uvelike povećavao, te nije bilo mjesta i za tramvaj, odlučeno je da se tramvaj ukine. Sljedećih godina linije su polako gašene, sve do 1953. kada je ukinuta i posljednja tramvajska linija.
Sl. 12. Panorama Uppsale
Studentski grad ima pregršt mjesta za zabavu mladih. Tu su na prvome mjestu, kafići i disko klubovi studentskih udruga. No, u njih se može ući samo sa iskaznicom određene udruge. Svi ostali moraju kupiti iskaznicu za posjetitelje. Osim ovakvih mjesta, grad vrvi i drugim kafićima, pubovima i disko klubovima, gdje se ulazi bez ikakve iskaznice.
Ako ste više za mirniji oblik zabave, ne zaboravite riječ "fika". To znači otići na kratki odmor od nekog posla, kako bi popili kavu ili drugo piće sa prijateljima i kolegama. Odmor uključuje i mali zalogaj poput kolača, sendviča, ili peciva. Jedna ili dvije kave se može konzumirati na radnom mjestu, u kafiću ili kod kuće. Švedi su poznati kao jedni od najvećih konzumenata kave, a ova tradicija odlaska na kavu čini važan dio švedske kulture. Kao što vidimo, "fika" se može najlakše usporediti sa našim jednostavnim "idemo na kavu", koji smo mi već odavno usavršili!
Uz katedralu, nebom iznad Uppsale dominira i kraljevski dvorac. Dao ga je sagraditi kralj Gustav Vasa, osnivač moderne Švedske i "otac nacije", a sagrađen je sredinom 16. stoljeća. Dvorac je dao sagraditi na brdu iznad grada, kako bi pokazao svoju nadmoć nad tada manje važnom crkvom. Kako je bio na puno višem mjestu od katedrale, kralj je sada na nju mogao gledati "s visoka". Prvotna namjena dvorca bila je i utvrda za obranu od domaćih i stranih neprijatelja.
Sl. 13. Dvorac
U narednim godinama švedski kraljevi su dvorac proširivali i preoblikovali tako da je pretvoren u reprezentativnu renesansnu palaču. Proživio je brojne događaje u dramatičnoj švedskoj povijesti, odavde su kraljevi kretali na politička putovanja po državi, ali tu su se održavala i slavlja nakon ceremonije krunjenja švedskih kraljeva u obližnjoj katedrali. Godine 1702. dvorac je nastradao u velikom požaru koji je zahvatio grad. Iako su oštećenja bila mala, dio dvorca je urušen kako bi se materijal iskoristio za obnovu zgrada u gradu. Tijekom obnove dvorac je smanjen, no zbog nedostatka novca nije mu dodan sjeverni toranj. Tako je do danas ostao sa samo tri kule i zida u dvije strane, "u obliku slova L". Prije nekoliko godina obnovljeno je pročelje, te mu je vraćena stara svijetlo crvena boja.
Mnoge su prostorije obnovljene i sačuvane, kao što je i veličanstvena hala Rikssalen, koja je i danas mjesto balova i svečanosti. Druge prostorije imaju različite namjene. Tako je u dvorcu nekada bila rezidencija predsjednika regije Upplanda, a danas župana županije Uppsala. Jedan dio dvorca je iznajmljen tvrtkama koje ovdje imaju svoje urede.
Dvorac je i dom trima muzejima: muzeju umjetnosti, muzeju mira (donosi prikaz konflikata koji su kroz povijest utjecali na mir u svijetu) te muzej Vasaborgen (o životu kralja Gustava Vase). Iz dvorca se pruža zaista predivan pogled na grad, ali i puno dalje izvan grada. No, najljepši pogled je na drugu stranu gdje se prostire botanički vrt!
Najstariji botanički vrt u Švedskoj osnovao je Olof Rudbeck 1655. godine. Služio je za obrazovanje studenata botanike i farmacije. Krajem stoljeća u vrtu je raslo više od 1800 vrsta biljaka, od kojih neke po prvi puta u Švedskoj. No, već 1702. godine veliki dio biva uništen u požaru, i jer sveučilište nije imalo sredstava za obnovu, vrt ostaje nedirnut i zapušten sljedećih četrdesetak godina. Tada ga preuzima profesor Carl Linnaeus, i pretvara u jedan od najljepših vrtova tog doba. Kroz brojna znanstvena putovanja koja je prošao tijekom života, Linnaeus je skupio brojne nove vrste biljaka iz cijeloga svijeta. Uz to, kolege znanstvenici iz raznih krajeva svijeta mu šalju nove primjerke koje Linnaeus dodaje svom vrtu. Klasificikacija biljaka je rađena prema sustavu koji je sam osmislio. Izgrađena je zimska kuća za tropske biljke, jezerce i močvara za vodene biljke, a navodno je vrt bio dom i nekim životinjama. No, najvažnija namjena bila je obrazovanje studenata koji su ovdje dolazili slušati Linnaeusova predavanja.
Sl. 14. Botanički vrt
Carl Linnaeus bio je doktor, botaničar i zoolog. Već tijekom svog života stekao je planetarnu slavu. Što zbog svojih radova, a što zbog brojnih putovanja na kojima je upoznao brojne znanstvenike širom svijeta. Linnaeus je popularizirao dvostruki sustav imenovanja, gdje svaka vrsta životinja i biljaka ima dva latinska imena (roda i vrste), što je danas poznato kao binarna nomenklatura. Poznat je i kao otac moderne taksonomije, te jedan od začetnika ekologije. Bio je i suosnivač te prvi predsjednik Švedske akademije znanosti. Za života je napisao 70-ak knjiga i 300 znanstvenih radova. Zbog zasluga kojima je pridonio znanosti pokopan je u katedrali u Uppsali. Danas se njegov lik može vidjeti na novčanici od sto švedskih kruna.
Nakon Linnaeusove smrti, vrt preuzima njegov učenik Carl Peter Thunberg i dobiva teški zadatak. Naime, zbog blizine rijeke tlo vrta postaje močvarno i neiskoristivo, ali i zbog sve više vrsta biljaka vrt postaje premali. Treba ga hitno preseliti. Thunberg se na kraju odlučuje na zamolbu kralju Gustafu III. da ustupi kraljevski vrt sveučilištu kako bi napravili novi botanički vrt. Kralj oduševljen idejom pristaje, jer će njegov barokni vrt imati i višu svrhu. Također donira i veću količina novaca za izgradnju zimske kuće. Početkom 19. stoljeća uređen je novi veći botanički vrt, biljke su premještene, a stari je osuđen na propadanje.
Stotinjak godina kasnije, stari vrt otkupljuje švedska Udruga Linnaeus. Kako bi mu vratila sjaj, ponovo ga uređuje prema detaljnim nacrtima starog vrta, koji se nalaze u knjizi Hortus Upsaliensis iz 1750. godine. Sveučilište kasnije ponovo preuzima brigu o vrtu, dok Udruga vodi muzej o Linnaeusu u kući u kojoj je nekad živio. Danas u vrtu raste više od 1300 vrsta biljaka. Posjetitelji mogu razgledati cvjetni dio 18. stoljeća. Jer u vrtu se smiju uzgajati samo biljke koje su već postojale u Linnaeusovo vrijeme, i obrađuju se isključivo prema njegovim uputama. Zimska kuća, koja je danas muzej, govori o poviješću starog vrta i znanstvenicima koji su u njemu istraživali.
Novi botanički vrt smješten je nedaleko dvorca, na mjestu nekadašnjeg kraljevskog vrta. Nekoliko puta proširivan, danas se prostire na 34 rali. Ovdje se uzgaja oko jedanaest tisuća biljnih vrsta iz cijeloga svijeta. Botanički vrt podijeljen je na tri dijela: vanjski dio, koji zovu Barokni vrt (što je i stil uređenosti vrta), zimska kuća i tropski staklenik. Barokni vrt je i ono što najprije doživite. Dok se od dvorca spuštate stepenicama, pred vama se otvara sklad identične uređenosti dviju strana vrta. Do detalja uređen iz zraka izgleda poput rapsodije zelene raskoši.
Osim gradskih znamenitosti koja već stoljećima plijene pažnju posjetitelja, grad Uppsala kroz godinu priređuje brojne zanimljive festivale za sugrađane i goste. Najviše ih se održava u ljetnim mjesecima, kao što je i najveći reggae festival u Skandinaviji. U tri dana na pozornicama se izmjeni četrdesetak izvođača (većina sa Jamajke) a prati ih nekoliko desetaka tisuća posjetitelja. Hvale vrijedan festival je i "Kulturna noć" gdje se u dvadesetak sati izvede 600 kulturnih događanja na više od 150 lokacija.
Ipak, ono za što Uppsala živi događa se krajem travnja. Zadnji tjedan u mjesecu cijeli grad postaje jedan veliki kampus. Na svakom koraku održavaju se partyji, zabavni programi i kulturna događanja za studente. Atmosfera raste sve do posljednjeg dana u mjesecu, 30. travnja kada se slavi dolazak proljeća, ili Valborg. Na taj dan, studenti rano ujutro doručkuju jagode i šampanjac. U deset sati počinje jedinstvena utrka u Švedskoj. Studenti, u maštovito izrađenim brodićima (koje su sami radili), sa startne linije kreću na rafting po rijeci Fyria.
Deseci plovila različitih oblika i veličina, s 4 do 5 članova posade u šarenim kostimima, polako se gegaju prema prvoj prepreci. Velikom slapu pored Uppland muzeja. Tko se ne okupa, i čiji brodić ostaje i dalje plovan nakon slapa, nastavlja utrku rijekom kroz centar grada. Svatko doživi navalu adrenalina i svojih petnaest minuta slave dok ga prati par desetaka tisuća gledatelja. Oko podneva studenti u krugu obitelji ili prijatelja ručaju u studentskim udrugama, ili u gradskim parkovima uz živu muziku. Glavni događaj počinje točno u 3 sata poslijepodne. Tridesetak tisuća studenata okupi se oko sveučilišne knjižnice Carolina Rediviva. Rektor sveučilišta izlazi na balkon i drži govor, te na kraju maše bijelom studentskom kapom pozdravljajući dolazak proljeća. Studenti podižu svoje kape u zrak i mašući također pozdravljaju proljeće. Bjelina tisuća kapa označava glavni trenutak ceremonije. Nakon toga kreće "šampanjski galop". Studenti sa vrha brda, gdje je knjižnica, trče prema pubovima studentskih udruga. Tamo je cijelo popodne party uz muziku, ispijanje i polijevanje šampanjcem. U večernjim se satima na Staroj Uppsali pali veliki krijes, a u devet sati u krugu dvorca poznati pjevački zbor održava koncert uz svjetlost svijeća. Party se nastavlja do kasno u noć, ili još bolje jutra, jer sutradan je ionako neradni dan, Praznik rada.
tekst i fotografije Krunoslav Fučkor
Objavi komentar Blogger Facebook